Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), nakon napada SAD-a i cionističkog režima na Islamsku Republiku Iran i početka trećeg nametnutog rata, uz saradnju vladara nekih arapskih zemalja u regiji, ovi samoprodani vladari i američke kolonije u regiji, na vrhuncu svog poniženja i frustracije i straha od sloma svog trona i klimave dominacije, nametnuli su neviđena ograničenja i pritiske na šiitske muslimane. Kako bi stvorili strah i teror među šiitima, čak su hapsili, zatvarali, oduzimali državljanstvo, pa čak i protjerivali one koji su koristili ajet "Inna lillahi wa inna ilayhi radži'un" u svojim telefonskim profilima ili u svojim porukama pod optužbama za "terorističke akte, špijunažu i...".
U ovom izvještaju, analizirat ćemo situaciju šiitskih muslimana u Kuvajtu:
Promjena sigurnosnog pristupa u Kuvajtu i sve veći pritisak na šiite
Odnosi između Irana i Kuvajta u proteklim decenijama, uprkos nekim napetostima tokom iransko-iračkog rata, uglavnom su se zasnivali na pozitivnim političkim i historijskim odnosima. Podrška Islamske Republike Iran Kuvajtu nakon invazije Sadama Huseina na zemlju također je uvijek predstavljana kao znak dobrih odnosa između dvije strane. Međutim, od dolaska na vlast Mešala Al-Ahmada Al-Džabera Al-Sabaha, domaća i regionalna politika Kuvajta ušla je u novu fazu koja je, prema posmatračima, poprimila više sigurnosno orijentisan i restriktivan prizvuk, posebno prema vjerskim pokretima i šiitskoj zajednici zemlje.
Prema kritičarima, struktura upravljanja u novom periodu se udaljila od tradicionalnog kuvajtskog modela, a koncentracija donošenja važnih odluka u sigurnosnoj sferi se povećala. Raspuštanje Narodne skupštine, suspenzija nekih ustavnih procesa i prenos širokih ovlaštenja na Ministarstvo unutrašnjih poslova dio su događaja koje kritičari vide kao znak sužavanja političkog i civilnog prostora u Kuvajtu. Istovremeno, kritikovana je i politika oduzimanja državljanstva brojnim građanima i rastući ekonomski i društveni pritisci.
Vjerska ograničenja i kontrola nad šiitskim aktivnostima
Posljednjih mjeseci uvedena su ograničenja na održavanje šiitskih vjerskih obreda i ceremonija. Prema izvještajima, održavanje nekih vjerskih ceremonija tokom mjeseca ramazana i prvih deset dana muharema bilo je podložno vremenskim ograničenjima ili zabranama, a postavljanje zastava i simbola vezanih za Imama Husejna ograničeno je u nekim područjima. Osim toga, zaustavljena je i izgradnja nekih džamija i huseinija koje su prethodno dobile dozvole.
Šiitski aktivisti i neke organizacije za ljudska prava smatraju da su nove politike Kuvajta u vjerskoj sferi pod utjecajem sigurnosnih obrazaca koji prevladavaju u nekim arapskim zemljama Perzijskog zaljeva, posebno Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kažu da je nova atmosfera izazvala zabrinutost među šiitima u vezi s vjerskim slobodama i društvenim aktivnostima.
Hapšenja i optužbe za sigurnost
Nakon eskalacije regionalnih napetosti i nedavnog rata između Islamske Republike Iran i američko-izraelske koalicije, u Kuvajtu je započeo novi val hapšenja. Prema izvještajima, desetine ljudi su uhapšene samo zbog objavljivanja na društvenim mrežama, izražavanja saosjećanja s vođama Islamske Republike Iran ili objavljivanja vjerskih slika i poruka. Neki izvori navode da je broj uhapšenih veći od hiljadu, iako nisu objavljeni nezavisni službeni podaci o tome.
Progonjen je i niz aktivista dobrotvornih organizacija i vjerskih advokata koji predstavljaju vjerske vlasti. Kritičari kažu da se neki od ovih slučajeva zasnivaju na vjerskim vezama optuženih sa šiitskim vjerskim vlastima u Najafu, uključujući velikog ajatolaha Sistania i Qom. Kao rezultat toga, među šiitskim vjerskim aktivistima i dobrotvornim organizacijama vlada snažan osjećaj zabrinutosti, te su se mnogi od njih distancirali od vjerskih finansijskih aktivnosti.
Zabrinutost zbog „sekuritizacije“ društvenog prostora
Posljednjih sedmica, kuvajtsko Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo je nekoliko saopštenja o otkriću „tihih sigurnosnih ćelija“, a u nekim medijskim izvještajima, uz ove slučajeve prikazane su i slike šiitskih vođa i vlasti. Kritičari ovo vide kao način povezivanja vjerskog identiteta šiita sa sigurnosnim optužbama i upozoravaju da bi takav pristup mogao dovesti do povećanja društvenog i vjerskog jaza u zemlji.
Neki analitičari smatraju da kuvajtska vlada trenutno pokušava istovremeno ostvariti nekoliko ciljeva: kontrolu unutrašnjeg prostora, sprječavanje širenja protesta protiv prisustva američkih baza u regiji i slanje odvraćajuće poruke pokretima bliskim osi otpora. U međuvremenu, protivnici ovih politika upozoravaju da bi nastavak sigurnosnog pristupa mogao potkopati tradicionalnu poziciju Kuvajta kao jednog od najotvorenijih političkih prostora u Perzijskom zaljevu.
Kritika institucija za ljudska prava
Bahreinski forum za ljudska prava izrazio je zabrinutost u saopštenju zbog hapšenja i vrste službenih informacija koje je pružila kuvajtska vlada.
Neki optuženi su proglašeni krivima u javnosti prije nego što su prošli kroz pravni proces i imali puni pristup zakonskim pravima. Organizacija je naglasila da objavljivanje sigurnosnih narativa prije završetka sudskog procesa može dovesti u pitanje princip pravičnog suđenja i vladavinu prava.
Ukratko, nedavni događaji pokazuju da je politička i vjerska atmosfera u Kuvajtu ušla u osjetljivu fazu; fazu u kojoj sigurnosne brige, regionalne tenzije i vjerske podjele bacaju sjenu na unutrašnje jednačine zemlje više nego ikad prije.
Your Comment